O mea uma e te fia iloa ma e leʻi faʻamalosi e fesili:
O le a le pamu vevela?
O se pamu vevela o se masini e mafai ona tuʻuina atu le faʻamafanafanaina, malulu ma vai vevela mo fale nofo, pisinisi ma fale gaosi oloa.
O pamu vevela e ave le malosi mai le ea, eleele ma le vai ma liliu i le vevela poʻo le malulu.
O pamu vevela e sili ona lelei le malosi, ma o se auala gafataulimaina e faʻamafanafanaina ai fale.
O lo'o ou fuafua e sui la'u fagu kesi. E fa'atuatuaina pamu vevela?
O pamu vevela e matua fa'atuatuaina.
E le gata i lea, e tusa ai ma leMalosiaga Faava-o-malo, e fa'atolu i le fa'alima taimi e sili atu le lelei nai lo pusa kasa.E tusa ma le 20 miliona pamu vevela o loʻo faʻaogaina nei i Europa, ma sili atu o le a faʻapipiʻiina e oʻo atu i le carbon neutrality i le 2050.
Mai i iunite la'ititi e o'o atu i fale gaosi oloa tetele, e fa'aogaina pamu vevela e ala i ata'amilosaga fa'aaisalea e mafai ai ona pu'e ma fesiita'i le malosi mai le ea, vai ma le eleele e maua ai le mafanafana, malulu ma le vai vevela. Ona o lona natura fa'ata'amilomilo, o lenei faiga e mafai ona toe faia pea lava pea.
E le o se mea fou lea ua maua - o le mataupu faavae o loʻo faʻavaeina le auala e galue ai pamu vevela i tua i le 1850s. O ituaiga eseese o pamu vevela o loʻo faʻaogaina mo le tele o tausaga.
E fa'afefea le si'osi'omaga o pamu vevela?
O pamu vevela e ave le tele o le malosi latou te manaʻomia mai le siosiomaga (ea, vai, eleele).
O lona uiga e mama ma toe fa'afouina.
E fa'aaoga e pamu vevela sina vaega itiiti o le malosi fa'aola, e masani lava o le eletise, e fa'aliliu ai le malosi fa'anatura i le fa'avevela, malulu ma le vai vevela.
O se tasi lea o mafua'aga ua avea ai le pamu vevela ma paneta o le la o se tu'ufa'atasiga lelei, fa'afouina!
E taugata pamu vevela, a ea?
A fa'atusatusa i vaifofō fa'avevela, e mafai lava ona taugata pamu vevela i le taimi o le fa'atau, fa'atasi ai ma le averesi o tau i luma e lua i le fa taimi e maualuga atu ai nai lo pusa kesi.
Ae ui i lea, o lenei mea e oʻo atu i le olaga atoa o le pamu vevela ona o lo latou malosi malosi, lea e tolu i le lima taimi e sili atu nai lo faʻavela kesi.
O lona uiga e mafai ona e fa'asaoina le sili atu € 800 i le tausaga i lau pili malosi, e tusa ailenei au'ili'iliga lata mai a le International Energy Agency(IEA).
E aoga pamu vevela pe a malulu i fafo?
O pamu vevela e galue lelei i le vevela i lalo ifo o le zero. E tusa lava pe lagona e le ea i fafo po o le vai 'malili' ia i tatou, o loʻo iai pea le tele o le malosi aoga.
Asu'esu'ega lata maimaua e mafai ona faʻapipiʻiina lelei pamu vevela i totonu o atunuʻu e maualalo le vevela i luga aʻe -10 ° C, lea e aofia uma ai atunuu Europa.
O pamu vevela fa'apogai o le ea e fa'aosoina le malosi i le ea mai fafo i totonu, fa'amafanafanaina le fale e tusa lava pe malulu fafo. I le taimi o le tau mafanafana, latou te feaveaia le ea vevela mai totonu i fafo e faamafanafana ai le fale.
I le isi itu, o pamu vevela fa'apogai o le eleele e fa'aliliuina le vevela i le va o lou fale ma le eleele i fafo. E le pei o le ea, o le vevela o le eleele e tumau pea i le tausaga atoa.
O le mea moni, o pamu vevela e faʻaaogaina lautele i vaega sili ona malulu o Europa, faʻamalieina 60% o le aofaʻi o manaʻoga faʻamafanafana o fale i Nouei ma sili atu i le 40% i Finelani ma Suetena.
O atunuu Scandinavian e tolu o loʻo i ai foi le numera maualuga o pamu vevela i le tagata taʻitasi i le lalolagi.
E maua fo'i e pamu vevela le mālūlū?
Ioe, latou te faia! E ui lava i lo latou igoa, e mafai foi ona malulu pamu vevela. Mafaufau i ai o se faiga faafeagai: i le vaitau malulu, o pamu vevela e mitiia le vevela mai le malulu malulu fafo ma faʻafeiloaʻi i totonu. I le vaitau vevela, latou te tuʻuina atu i fafo le vevela e toso mai le mafanafana o le ea i totonu, faʻamafanafanaina lou fale poʻo le fale. O le mataupu faavae lava lea e tasi e faatatau i pusaaisa, lea e galue i le auala lava e tasi e pei o se pamu vevela e faʻamalie ai au meaʻai.
O nei mea uma e faigofie tele ai pamu vevela - e le manaʻomia e tagata e ona fale ma pisinisi ona faʻapipiʻi mea eseese mo le faʻamafanafana ma le malulu. E le gata e sefe ai le taimi, malosi ma tupe, ae faʻaitiitia ai foi le avanoa.
Ou te nofo i se fale mautotogi, e mafai lava ona ou faʻapipiʻi se pamu vevela?
Soo se ituaiga fale, e aofia ai fale maualuluga, e talafeagai mo le faʻapipiʻiina o pamu vevela, peilenei suʻesuʻega a Peretaniafa'aaliga.
Pe pisapisao pamu vevela?
Ole vaega ile totonu ole pamu vevela e masani ona iai le maualuga ole leo ile va ole 18 ma le 30 decibels - e tusa ma le maualuga ole musumusu a se tasi.
Ole tele ole pamu vevela ile fafo e iai le leo e tusa ma le 60 decibels, e tutusa ma se timuga feololo po'o talanoaga masani.
Ole maualuga ole pisa ile mamao ole 1 mita mai le Hienpamu vevela e maualalo ifo ile 40.5 dB(A).
E fa'asili atu la'u pili o le malosi pe a fa'apipi'i se pamu vevela?
E tusa ai ma leMalosiaga Faava-o-malo(IEA), o aiga e fesuiai mai le kesi faumea i se pamu vevela e sefe tele a latou pili o le malosi, faatasi ai ma le averesi o tupe teu faaletausaga e amata mai i le USD 300 i le Iunaite Setete i le lata i le USD 900 (€830) i Europa*.
E mafua ona o pamu vevela e sili ona lelei le malosi.
Ina ia sili atu le taugofie o pamu vevela mo tagata faʻatau, ua valaʻau e le EHPA malo ina ia mautinoa e le sili atu ma le faaluaina le tau o le kesi.
Fa'avevela fale fa'aeletise fa'atasi ma le fa'aleleia atili o le malosi ma le fa'aogaina o faiga fa'aoga atamai mo le fa'avevelaina o mana'oga, e mafai 'fa'aitiitia le tau o le suau'u fa'aletausaga, fa'asaoina tagata fa'atau i le 15% o le tau atoa o le suau'u i fale nofo to'atasi, ma o'o atu i le 10% i fale e tele tagata nofoia i le 2040'ae faimai foilenei su'esu'egalomia e le European Consumer Organization (BEUC).
*Fa'avae ile 2022 tau kesi.
E fesoasoani se pamu vevela e fa'aitiitia le tulagavae kaponi o lo'u fale?
O pamu vevela e taua tele mo le faʻaitiitia o kasa greenhouse-gas ma faʻaleleia atili le malosi. E oʻo atu i le 2020, o suauʻu faʻasolosolo ua ausia le sili atu i le 60% o le manaʻomia o le vevela o le lalolagi i fale, faʻamauina mo le 10% o le faʻaaogaina o le CO2 i le lalolagi.
I totonu o Europa, o pamu vevela uma na faʻapipiʻiina i le faaiuga o le 2023aloese mai le kasa oona e tutusa ma le aveesea o le 7.5 miliona taavale mai auala.
Ona o le tele ma le tele o atunuu ua soloiafa'avevela suauu, pamu vevela, faʻamalosia i le malosi mai puna mama ma faʻafouina, e iai le malosi e faʻaitiitia ai le aofaʻi o le Co2 e le itiiti ifo i le 500 miliona tone i le 2030, e tusa ai ma leMalosiaga Faava-o-malo.
E ese mai i le faaleleia o le ea ma le faagesegese o le vevela o le lalolagi, o le a foia ai le mataupu o le tau ma le saogalemu o sapalai kesi i le maea ai o osofaiga a Rusia i Ukraine.
E fa'afefea ona fuafua le taimi e toe totogi ai se pamu vevela?
Mo lenei mea, e tatau ona e fuafuaina le tau faʻagaioiga o lau pamu vevela i le tausaga.
E iai le meafaigaluega a le EHPA e mafai ona fesoasoani ia te oe i lenei mea!
Faatasi ai ma le My Heat Pump, e mafai ona e fuafuaina le tau o le eletise o loʻo faʻaaogaina e lau pamu vevela i tausaga taʻitasi ma e mafai ona e faʻatusatusa i isi faʻapogai o le vevela, e pei o pusa kesi, faʻaula eletise poʻo mea faʻapipiʻi malosi.
So'oga i le meafaigaluega:https://myheatpump.ehpa.org/en/
So'oga ile vitio:https://youtu.be/zsNRV0dqA5o?si=_F3M8Qt0J2mqNFSd
Taimi meli: Tes-04-2024